Anemija (beskrvnost) ili češće korišćen termin malokrvnost je najčešće oboljenje krvi . Označava smanjenje broja eritrocita i količine hemoglobina  ispod vrijednosti normalnih za dob i spol. Obzirom da je osnovni zadatak eritrocita da prenose kisik , kod anemije tkiva bivaju njime nedostatno opskrbljena . Uključuju se kompenzatorni mehanizmi npr. srce brže radi da bi povećalo protok kroz tkiva, disanje se ubrzava, hemoglobin otpušta više kisika u tkivima. Dugotrajna anemija iscrpljuje ove kompenzatorne mehanizme i može imati teške posljedice za organizam.
Anemija nastaje zbog različitih uzroka kao što su nedovoljno stvaranje eritrocita i  hemoglobina, pojačana razgradnja eritrocita ili zbog faktora koji nisu direktno vezani za eritrocit. Eritrocit ili crvena krvna stanica sadrži složenu proteinsku molekulu u koju se ugrađuje željezo a naziva se hemoglobin. Osim utvrđivanja broja eritrocita, količine hemoglobina u analizama krvi je bitno odrediti i veličinu eritrocita, koncentraciju hemoglobina u pojedinačnim eritrocitima, željezo u serumu, feritin, transferin (TIUBC, IUBC), indeks zasićenja. Ove laboratorijske analize omogućavaju utvrditi ne samo jasnu anemiju koja se manifestira u krvnoj slici ali i oblike prikrivene anemije, te pratiti efikasnost terapije.

U novorođenačkom periodu anemija može nastati zbog krvarenja prije ili tokom poroda,  zbog razgradnje eritrocita kod inkopatibilnosti Rh faktora ili ABO sistema krvnih grupa ili rjeđe zbog poremećaja na nivou eritrocita i koštane srži.

Fiziološka trimenonska anemija najjače je izražena u 2. ili 3. mjesecu života kada hemoglobin padne na 110 g/l ili niže. Disanjem se povećava količina kisika  u krvi u odnosu na period oksigenacije kroz placentu te je manji potsticaj za proizvodnju eritrocita. Kako dijete raste  volumen krvi se povećava brže od proizvodnje eritrocita pa se krv razrjeđuje. Eritrociti koji su se stvorili u fetalnom periodu imaju kraći vijek 60-70 dana u odnosu na eritrocite odraslog koji žive 120 dana. Maksimalni pad eritrocitne mase i koncentracije hemoglobina je oko 3. mjeseca života i ukoliko nema drugih razloga ova pojava se ne liječi.
Kod nedonošene djece se već u  3.-6. tjednu javlja pad hemoglobina  na 90-100 g/l. Razlog je što se zalihe željeza kod djeteta stvaraju u posljednjem trimestru trudnoće a preranim porodom ovaj se period skraćuje. Nedonošena djeca zahtijevaju preventivno davanje željeza.

Anemija nakon 6. mjeseca

Zalihe željeza koje dijete dobije od majke su obično dovoljne dok se ne udvostruči tjelesna težina , što je oko 6. mjeseca starosti. U drugoj polovici prve godine najčešći uzrok anemije je manjak željeza. Ovu anemiju nazivamo sideropenična ili hipohromna anemija, a manifestira se bljedilom, gubitkom apetita, razdražljivošću, zaostajanjem u rastu, slabljenjem imuniteta. Često se pojavljuje šum nad srcem zbog ubrzanog rada srca i povećanog protoka krvi.   Manjak željeza najčešće nastaje zbog nedostatnog unosa hranom . Majčino mlijeko sadrži vrlo male količine željeza ali ima i laktoferin koji omogućava da se prisutna količina maksimalno iskoristi. Ukoliko sama majka nije malokrvna dojenje je uz dohranu nakon 6. mjeseca odgovarajući način ishrane.
Kravlje mlijeko je vrlo siromašno željezom. Djeca hranjena ovim mlijekom često uz dodatak keksa ,uprkos povrtno- mesnoj dohrani nakon 3-6  mjeseci često trebaju medikamentoznu nadoknadu željeza. Ishrana keks-mlijeko najčešće se susreće kod djece iz socijalno slabijih slojeva, manje obrazovanih majki  gdje su i drugi izvori željeza u hrani manje prisutni. Često ova djeca mjesecima trpe zbog malokrvnosti dok simptomi ne postanu vrlo napadni.
Rjeđe nedostatak željeza nastaje zbog krvarenja npr u probavnom traktu usljed alergije na kravlje mlijeko, polipa, hemangioma ili  divertikula. Kod starije djece infestacija parazitima može biti razlog gubitka željeza.Dugotrajne infekcije i hronične bolesti smanjuju iskorištavanje zaliha željeza koje organizam ima. Nedostatak vitamina B 12 i folne kiseline također mogu biti uzrok pojavi specifičnih oblika anemije.

Željezo u tanjiru

Najbolji način da se obezbijede dovoljne količine željeza je ciljani izbor namirnica i kombinacija hrane. Od 6. mjeseca starosti započinjemo sa nemliječnom dohranom uz dojenje ili adaptirano kravlje mlijeko obogaćeno željezom i drugim mineralima, vitaminima i probioticima. Najbolji izvor željeza su namirnice životinjskog porijekla, crveno meso  a od peradi puretina, iznutrice, riba posebno srdele i tunjevina, dalje školjke, žumance. Od povrća grah, grašak, brokule, špargle, prokule,sjemenke tikve. Voće sadrži željezo ili pojačava njegovu apsorpciju sadržajem vitamina C te se preporučuju grožđice,dinje, jagode, citrusi, badem,crveno bobičavo voće. Cimet , bosiljak i ruzmarin također pomažu u borbi protiv anemije. Lisnato povrće kao što je špinat i blitva loš su izvor željeza zbog oksalatne kiseline koja smanjuje njegovu resorpciju, ali su izvor folne kiseline koja je također potrebna za proizvodnju eritrocita . Cjelozrne žitarice sadrže fitate koji smanjuju iskorištavanje željeza pa ih ne treba kombinirati sa namirnicama od kojih očekujemo željezo.Tanin iz čaja , kafe, kokakole također blokira resorpciju željeza , kao i mlijeko. Kiselost želučanog soka pozitivno djeluje na resorpciju željeza, pa dodatkom vitamina C prirodnim sokovima pojačavamo iskorištavanje željeza iz hrane. Od ukupno unesenog željeza samo 10 % se resorbuje. Ovo objašnjava kako dijete koje „dobro jede“ može biti malokrvno.

Preporuke za ishranu

-od 6. mjeseca starosti uvodimo dohranu povrće, voće i meso radi dodatnog unosa željeza
– uz mesno-povrtni obrok kombinujemo voćni sok a ne mlijeko
– cjelozrne žitarice kombinujemo sa mliječnim obrokom a ne sa izvorom željeza
– do godinu dana, a po mogućnosti i u drugoj godini, adaptirano mlijeko je najbolja zamjena za majčino mlijeko, izbjegavamo kravlje.

Terapija

Za djecu se koriste preparati željeza u obliku sirupa. Savremeni preparati uglavnom se ne moraju davati sa vitaminom C, ali ono što važi za resorpciju željeza iz hrane važi i za sirupe te je bolje željezo davati uz voćni sok, a odvojeno od mlijeka i žitarica. Sirupi željeza mogu otežati probavu zato započinjemo sa malim količinama.Terapijsku dozu dostižemo za 7-10 dana. Uspješnost terapije se provjerava nakon mjesec dana. Poslije normalizacije nalaza krvne slike potrebno je dopuniti zalihe željeza  što traje i do 3 mjeseca. Tokom infekcija željezo se neadekvatno iskorištava te u tom periodu nema smisla davati supstituciju željezom, pogotovo tokom proljeva.Davanje željeza u injekcijama se izbjegava kad god je to moguće. Transfuzije krvi su rezervisane samo za teške anemije.

Moramo misliti na anemiju kod svakog djeteta koje slabo napreduje na težini, ima slab apetit ili je hranjeno kravljim mlijekom u prvoj godini života, te kod djece sa čestim infekcijama ili sa nekom hroničnom bolešću.