Zoonoze su bolesti od kojih mogu oboljeti i životinje i ljudi. Prenose se ujedom, ogrebom, kontaktom sa slinom, izmetom i mokraćom životinja . Također je moguća zaraza  konzumacijom mesa zaraženih životinja, te neopranog voća i povrća kontaminiranog izlučevinama životinja. Zaraza je moguća i indirektnim kontaktom preko zemlje i pijeska.

Kućni ljubimci pas i mačka mogu biti izvor zaraze, ali se to dešava rijetko ukoliko se prema životinji odnosite odgovorno i redovno je vakcinišete, čistite i tretirate protiv parazita i buha.  Životinje koje borave vani , u dvorištu i slobodno se kreću, love miševe i druge sitne glodare, jedu sirovo meso mogu se zaraziti i biti izvor opasnosti za ljude. Posebnu opasnost pretstavljaju psi lutalice i mačke koje se slobodno kreću u okolini. Nažalost većina dječijih igrališta u našim gradovima nije ograđena i pristup životinjama nije kontrolisan. Iz tog razloga ova mjesta mogu biti potencijalna opasnost za zarazu, tokom igre u pijesku koji je kontaminiran izlučevinama životinja ili direktnim kontaktom sa životinjama.

Bjesnilo je najteža zoonoza  koja je smrtonosna za životinje i ljude. Mogu oboljeti  divlje šumske životinje, najčešće lisice i zečevi , ali i psi i mačke s kojima  ljudi češće dolaze u kontakt. Vakcinacija pasa je obavezna, ali se preporučuje vakcinisati  i mačke. U slučaju ujeda psa obavezan je pregled kod ljekara, obrada rane, bez šivanja osim ako se radi o velikim ranama, antibiotska terapija i zaštita od tetanusa . Vakcinacija protiv bjesnila ovisi od epidemiološke situacije. Zavisi  od toga da li je pas vakcinisan ili ne, poznatog vlasnika ili lutalica, kakvo je zdravstvno stanje životinje, mogućnosti izolacije i posmatranja ponašanja.

Toksoplazmoza je oboljenje kojeg se najviše plaše trudnice, jer  infekcija majke i  prenos  na plod može imati fatalne posljedice , sa oštećenjem mozga, oka i slabim razvojem ploda. Uzročnik je Toxoplasma gondii, koja se na čovjeka prenosi preko izlučevina zaražene mačke ili konzumacijom sirovog goveđeg mesa (tatar biftek). Infekcija tokom života se može liječiti antibioticima i uglavnom ne ostavlja trajne posljedice na ljude sa normalnim imunim sistemom. Prevencija je u smislu higijenskih mjera pranja ruku nakon kontakta sa životinjom, korištenje rukavica pri čišćenju pijeska za mačke, pranja namirnica koje bi mogle biti kontaminirane mačjim ekskretima. Konzumiranje sirovog mesa tokom trudnoće i prije planirane trudnoće treba izbjegavati. Nakon rukovanja sirovim mesom kuhinjski pribor, daske i noževe treba oprati pa tek potom koristiti za rezanje povrća. Mačka može boraviti u društvu trudnice i djeteta ali treba biti zdrava. Spriječite da lovi miševe i kontakt sa drugim životinjama, ne hranite je sirovim mesom.

Bolest mačjeg ogreba je bakterijsko oboljenje koje se prenosi preko ozljeda na koži uzrokovanih  ogrebom mačke. Mačke često imaju buhe čiji izmet također sadrži uzročnika ove bolesti. Ovu bakteriju često imaju mačiči koje djeca smatraju za živu umiljatu igračku.  Osim lokalne promjene na koži  javlja se otok limfnih žlijezda, povišena temperatura a u težim slučajevima i oštećenje organa. Bolest se liječi antibioticima iako ima tendenciju i samoizlječenja.

Toksokaroza je parazitarno oboljenje psa i mačke. Odrasli parazit živi u crijevima životinja ,jajašca se izlučuju izmetom koji može kontaminirati zemlju, pijesak, ruke, namirnice. Nakon ulaska u čovjeka iz jajeta nastaje larva koja migrira u organe npr oko ili mozak. Prevencija je redovno tretiranje kućnih ljubimaca protiv parazita. Igranje djece na javnim igralištima praćeno je mogućnošću zaraze. Treba voditi računa o higijeni ruku i predmeta, ne davati djeci da jedu vlastitim rukama tokom igre. Ukoliko imate dvorište sa pijeskom za igru , noću ga prekrivajte radi zaštite od životinja iz okoline.

Ehinokokoza je parazitarno oboljenje psa.  Pas  se može zarazi jedući npr. iznutrice svinja  koje sadrže ciste. Iz ciste se u crijevu psa oslobađaju mlade jedinke koje se razviju do odrasle, te zaraženi pas izlučuje jaja. Čovjek se zarazi preko prljavih ruku ili hranom kontaminiranom izmetom. Nakon toga se razvija larva koja dospijeva u jetru i mozak te tamo stvara cista. Liječenje je komlicirano ali moguće , podrazumijeva ubrizgavanja medikamenta u cistu i / ili hirurški tretman.

Pseća šuga kod životinje izaziva oštećenje i gubitak dlake na zahvaćenim zonama. Ukoliko se čovjek zarazi kratkotrajno može nastati osip ali ne i  oboljenje kože.

Gljivična oboljenja kože životinja (MIcrosporium, Trichophyton)  mogu izazvati oboljenje kože čovjeka sa zonama crvenila i ljuštenja, te gubitka dlaka . Tretira se lokalno.

Životinje mogu oboljeti ili biti na izgled zdravi nosioci uzročnika proljeva, kao što su salmonele, kampilobakter, klostridije. Ukoliko kućni ljubimac ima proljev posavjetujte se sa veterinarom a sa izmetom postupajte kao sa potencijalno zaraznim, koristite rukavice i dezinfekciona sredstva za čišćenje.

Ptice također mogu biti izvor zaraze psitakoze, koja izaziva upalu pluća . Uzročnici su u izmetu ptica.Osim ovih bolesti možemo spomenuti boreliozu, mišju groznicu, svinjsku pantljičaru, bolest kravljeg ludila,tularemiju  kao bolesti koje spadaju u grupu zoonoza.

Prevencija:

• Kućne ljubimce vakcinišite prema savjetu veterinara
• Održavajte higijenu životinje,koristeći i sredstva protiv buha
• Redovno tretirajte životinje protiv parazita
• Ne dozvolite da životinje love i hrane se sirovim mesom
• Sa izmetom i mokraćom postupajte kao sa potencijalno zaraznim materijalom
• Trudnice izbjegavajte čišćenje pijeska mačke
• Mjesta gdje se djeca igraju zaštitite od stranih životinja
• Javna igrališta smatrajte kontaminiranim izmetom pasa i mačaka, držite higijenu ruku promijenite odjeću nakon dolaska kući
• Ne dozvolite djeci da se igraju i maze napoznate mačke i pse
• U slučaju povrede isperite ranu, dezinficirajte i obratite se za savjet ljekaru
• Kod neuobičajenih bolesti ne zaboravite reći ljekaru ako ste bili u kontaktu sa životinjama
• Svakodnevna higijena pranja ruku i higijena namirnica je najbolja prevencija