Pronalazak antibiotika i vakcinacija pretstavljaju revoluciju u borbi protiv infekcija. Zahvaljujući njima neke bolesti su iskorijenjene, mnoge više nisu smrtno opasne, ozdravljenje od infekcija se ubrzava i manje zavisi od imuniteta pojedinca. Međutim, masovnom i neracionalnom upotrebom antibiotika dovodimo u pitanje svoje oružje protiv mikroorganizama. Antibiotici se koriste ne samo u liječenju ljudi, već i liječenju životinja. Čak se daju u malim količinama i zdravim  životinjama za proizvodnju hrane . Sastavni su dio antibakterijskih sapuna i drugih sredstava. Na taj način bakterije dolaze u kontakt sa antibioticima , mutacijom razvijaju rezistenciju .  Gensku informaciju predaju ne samo svom potomstvu već i drugim vrstama bakterija. Bakterije se mijenjaju brže nego što ljudi uspijevaju pronaći nove antibiotike. To dovodi do razvoja rezistentnih sojeva protiv kojih nemamo adekvatan lijek ili je njegova primjena ograničena na strogo kontrolisane bolničke uvjete.

Antibiotici djeluju protiv bakterija, neki protiv hlamidija i mikoplazmi, dok na viruse antibiotici ne djeluju. Barem dvije trećine respiratornih infekcija kod djece, zbog kojih se najčešće propisuju antibiotici su virusne. Znači da vrlo često antibiotik koji dajemo zapravo ne utiče na tok bolesti. Infekcije probavnog trakta, proljev i povraćanje su samo iznimno razlog za upotrebu antibiotika. Upalu mokraćnog mjehura, kao i upale uha mogu izazvati i virusi te ni ovdje antibiotici nisu uvijek potrebni. Infekcije na koži obično je dovoljno tretirati lokalno. Povišena temperatura je jedan od simptoma kojih se roditelji najviše boje kod bolesti djece i često smatraju da je to signal za davanje antibiotika. Za ljekara je nekad veliki problem oduprijeti se pritisku roditelja i ne dati antibiotik, jer time kao da preuzima rizik i odgovornost za dalji razvoj događaja. Saradnjom roditelja i ljekara treba naći način ozdravljenja koji neće dijete izlagati dodatnom nepotrebnom opterećenju od neželjenih efekata antibiotika.

Neželjena dejstva antibiotika

-Antibiotik uništava kako patogenu tako i normalnu floru na koži i sluznicama, od koje zavise naše odbrambene mogućnosti. Uništavanjem bakterija na koje smo navikli otvara se prostor za množenje drugih bakterija, virusa i gljivica koje mogu uzrokovati bolest. Često usljed dismikrobije nastaje proljev, vaginalni iscjedak, nealergijski osipi.
– Antibiotici se metaboliziraju u jetri čime se angažira i troši njen potencijal za detoksikaciju.
– Antibiotik može direktno oštetiti neka tkiva npr bubreg, koštanu srž, zube, uho.
– Najčešće alergijske reakcije na lijekove su na antibiotike.

Kako smanjiti upotrebu antibiotika   

• Budite svjesni da antibiotik može škoditi Vašem djetetu.
• Ne pravite paniku zbog povišene temperature, sačekajte sa posjetom ljekaru barem 12 sati.
• Ne tražite antibiotik jer se bojite, jer je prošli puta moralo dijete piti antibiotik ili jer morate ići na posao i nemate vremena za bolest.
• Jasno stavite do znanja ljekaru da ste spremni na saradnju i strpljenje, tražite mogućnost kontrole ili telefonske konsultacije.
• Sačekajte dalji tok događaja, eventualne laboratorijske i mikrobiološke pretrage.
• Iskoristite druge mogućnosti liječenja : snižavanje temperature, simptomatsko liječenje,  biljne pripravke, hranu, dosta tečnosti, vitamine, odmaranje. Propolis, bijeli luk, ehinacea imaju  antibakterijski i antivirusni efekat. Vitamin C i E pomažu detoksikaciju organizma.

Kako ispravno koristiti antibiotik

Ukoliko je potrebno dati antibiotik izbor zavisi od kliničke slike, rezultata pretraga, antibiograma, eventualnih ranijih iskustava u smislu neželjenih efekata ili alergija. Antibiotici u sirupu koji se daju jednom u 24 sata su komforni ali ujedno i najjača sredstva koja imamo . Treba ih koristiti racionalno tamo gdje su stvarno potrebni. Neophodno je pridržavati se doze i intervala davanja. Pripremljene suspenzije sirupa držite u frižideru i promućkajte prije upotrebe, kako bi svaka doza sadržavala odgovarajuću količinu lijeka. Nemojte prekidati davanje antibiotika prije nego se konsultirate sa ljekarom. Uz antibiotik i nekoliko dana nakon završetka terapije dajite probiotik.

Racionalnom i ispravnom upotrebom antibiotika možemo usporiti razvoj rezistencije bakterija. Samo globalna politika upotrebe antibiotika može imati efekat. Bez obzira što pojedinac ne koristi često antibiotike može se zaraziti bakterijom koja je negdje drugdje stekla rezistenciju. Zato je razvijanje svijesti o ovom problemu ključno i za buduće generacije.