Pasivno pušenje je nevoljno udisanje duhanskog dima od stane nepušača. Možemo ga smatrati nedobrovoljnim, jer nepušači često ne mogu birati kakav vazduh će udisati. Postranični dim iz goruće cigarete čak može više ugrožavati nepušača nego pušača, a osim toga i izdahnuti vazduh pušača zagađuje zrak. Smatra se da je zrak zagađen duhanskim dimom drugi najmasovniji uzrok izlaganja kancerogenima, prvi je sunčevo zračenje.

Duhanski dim sadrži 50-ak kancerogenih sastojaka koji se povezuju sa nastankom karcinoma bronha, pluća, glasnica, bubrega, debelog crijeva, grlića materice i leukemije. Pušenje je bitan faktor za razvoj bolesti srca i krvnih žila, te makularne degeneracije koja je najčešći uzrok gubitka vida u starijoj dobi.

Iritantno dejstvo duhanskog dima se ispoljava već nakon nekoliko minuta izloženosti. Dim podražava sluznicu oka, nosa, disajnih puteva, izaziva kašalj, glavobolju, razdražljivost , povraćanje, poremećaj sna. Kod pušača nikotin izaziva osjećaj ugode zbog kojeg svjesno ugrožavaju zdravlje svoje i ljudi oko sebe. Osim štetnih tvari koje su prisutne u duhanu proizvođači cigareta dodaju amonijak, sumpor, azbest, titan i druge tvari da bi postigli određene osobine cigarete.

Nepušači se najčešće i najduže izloženi duhanskom dimu kod kuće, na poslu i u ugostiteljskim objektima. Boravak u diskoteci 4 sata se poredi sa mjesec dana života pored umjerenog pušača.

Pušenje u trudnoći

Pušenje smanjuje fertilnost i muškaraca i žena. Planiranje porodice podrazumijeva izbjegavanje aktivnog i pasivnog pušenja.

Kod djece žena koje puše više od 10 cigareta dnevno može se razviti fetalni pušački sindrom. Ugljen monoksid u krvi majke izaziva hipoksiju-nedostatak kisika za plod. Češće se javlja placenta praevia, rano odljuštenje placente, prerani porod i oligohidramnion- nedostatak plodove vode. Nikotin se može dokazati u plodovoj vodi, pupčanoj vrpci, a kasnije u majčinom mlijeku. Veća je incidenca prijevremenih poroda, novorođenčadi sa malom tjelesnom težinom i češće se komplicira poporodna adaptacija u smislu respiratornog distresa, asfiksije i pneumonije novorođenčeta.

Dijete i pušenje

U ranoj dojenačkoj dobi je dokazana povezanost  SIDS- Sindrom nagle smrti djeteta sa pušenjem roditelja. Infantilne kolike- dojenački grčevi su intenzivniji kod djece izložene duhanskom dimu zbog kontrakcije želuca i crijeva izazvanih refleksom vegetativnog nervnog sistema. Dojenčad su osjetljivija na duhanski dim zbog osjetljivijeg čula mirisa, što može izazvati razdražljivost i poremećaj sna.  Crvenilo i suzenje oka se može javiti već nakon kratkog boravka u zadimljenoj prostoriji. Kod djece čiji roditelji puše češći su respiratorni infekti , bronhitisi, upale pluća, astma, upale uha i operacije odstranjenja krajnika.

Kako djeluje duhanski dim

Duhanski dim oštećuje mukocilijarni klirens respiratorne sluznice što znači da smanjuje pokretljivost sitnih trepetljika koje čiste sluznicu. Zadržavanje toksičnih tvari oštećuje sluznicu i povećava njenu propustljivost za viruse, bakterije i antigene. Posljedica toga su upale i alergijske reakcije, pojačana reaktivnost bronhalne sluznice praćene kašljom, zviždanjem, otežanim disanje .

Djeca pasivni pušači imaju viši nivo IgE – imunoglobulina odgovornog za alergiju i 4 x češće obolijevaju od astme.

Izlaganjem  duhanskom dimu u djetinjstvu usporava se rast i razvoj pluća, oštećuju se arterije te ove osobe  u odrasloj dobi češće obolijevaju od hroničnih bolesti pluća i srca. Odrastajući u pušačkom okruženju ova djeca češće postaju aktivni pušači.

Donošenjem  zakonskih normi koje ograničavaju pušenje na javnim mjestima doprinosi  se boljem i zdravijem okruženju.  Za sada možemo obezbijediti djeci barem čist vazduh kod kuće. Nije dovoljno ne pušiti u prostoriji gdje dijete boravi, jer dim nalazi put kroz „ključaonicu“. Manir dobrog domaćina više ne podrazumijeva da gostu dozvolite da puši samo zato jer je pitao. Zaštitite svoje dijete. Nepušači,  budite odlučni u odbrani svojih prava na čist vazduh barem onoliko koliko su pušači agresivni prema vama!